Kontinentalni turizam – Wikipedija

Kontinentalni ili možda pravilnije ruralni turizam jer se takva vrsta ne veže toliko na prostor turističke destinacije kolko na vrstu usluge, objedinjuje 19 mogućih vrsta turizma:

• seoski turizam
• rezidencijalni turizam
• zavičajni turizam
• športsko-rekreacijski turizam
• avanturistički turizam
• zdravstveni turizam
• edukacijski turizam
• tranzitni turizam
• kamping turizam
• nautički kontinentalni turizam
• kulturni turizam
• vjerski turizam
• lovni turizam
• ribolovni turizam
• vinski turizam
• gastronomski turizam
• prirodi bliski turizam
• eko turizam
• mješovite i ostale vrste turizma

Kontinentalni turizam u Hrvatskoj

Turizam na seljačkim gospodarstvima u Hrvatskoj najrazvijeniji je u primorskom prostoru, točnije u Istarskoj županiji. U županijama s izlazom na Jadransko more nalazi se 87 od ukupno 117 registriranih obiteljskih seljačkih gospodarstava (74.4 %) i u njima je tijekom 2000. ostvareno 11 320 noćenja (88 % od ukupnog broja noćenja). Iako brojna iskustva iz svijeta pokazuju da spoj sun & beach i ruralnog turizma nisu nužna za njegov razvoj jer gosti koji odabiru turistička seljačka gospodarstva imaju drugačije poimanje odmora, evidentno je, iz primjera Istarske i Dubrovačko-neretvanske županije, da raznolikiji privlačni faktori, uz razvijeniju turističku infrastrukturu i tradiciju bavljenja turizmom, imaju važnu ulogu.

Pogrešno je promatrati kontinentalni turizam kao nadopunu turizma na moru s obzirom da se oblici turizma koji se razvijaju na kontinentu mogu razviti kao potpuno samostalna ponuda.

Prednosti kontinentalnog turizma su u tome što se može prodavati svih 12 mjeseci, a ne samo u sezoni.

Zbog toga kontinentalni turizam (Ruralni turizam), koji čini svega 5 posto u ukupnom turističkom prometu u Hrvatskoj, treba razvijati kao poseban turistički proizvod.