Vrgada | Povijest

Home » Okruženje » Općina Pakoštane » Otok Vrgada » Vrgada | Povijest

Vrgada se prvi put spominje kao utvrđeni grad pod nazivom Lumbricaton, odnosno Loumbricaton 950. godine u djelu bizantskog cara Porfirogeneta “O upravljanju carstvom”. Na kraju 10. i početkom 11. stoljeća u “Kronici Venetorim”, mletačkog kroničara Ivana Đakona bilježi se naziv Levigrada, odnosno Levigrate. U darovnici sv. Krševana (izdanoj 1096. godine) naziva se Lumbricata i Rumbrikata. Hrvatski naziv Lapkat (Labcat) prvi put se spominje u glagoljskim maticama iz 14. stoljeća. Nazivi Vrgata, Vrgad, Vergada i slično, od kojih potječe današnji Vrgada prvi put se spominju 1558. godine. Prema Blažu Jurišiću naziv Lapkat je u upotrebi od 1390. do 1617. godine, Vergata od 1435. do 1523. godine, a Vrgada je u upotrebi od 1420. godine do danas.

Vrgada povijest 01

Dok su gotovo svi sjevernojadranski otoci, veći i manji, osim tri najveća kvarnerska otoka, bili u ranom srednjem vijeku još pusti i nenaseljeni, iako je na nekima od njih bilo više villa rustica, to jest ljetnikovaca i imanja isluženih rimskih veterana, Vrgada je već tada bila naseljena. Razlog je u tome što je između Vrgade i Pašmana bio glavni morski prolaz za plovidbu, a nadzirale su ga od nadolaska neprijateljskih lađa i morskih gusara dvije jake tvrđave: prva nad današnjim selom Vrgada, to jest 115 m nad morem i druga na južnom rtu Pašmana (140 m n.m.).

Hrvati su na Vrgadi od najranijeg razdoblja doseljavanja. Materijalni dokaz prethodno navedenoj tvrdnji je starokršćanska crkva sv. Andrije. Hrvati su na otoku zatekli Ilire, Grke, Romane i druge. Naselje Vrgada iz kastrona preraslo je u vicus (selo), a nadošlo se stanovništvo asimiliralo s domorocima. Pomorski promet Pašmanskim kanalom, a time i vrgadsko-pašmanskim prolazom na relaciji Vrgada – Gnalić – Pašman već se je tada valorizirao.

Vrgada povijest 02

Mletačka Republika je feud Vrgadu 1416. godine dala Nikoli Zloradisu, 1453. godine Jakovu Farini, 1652. godine obitelji Klokočić, od kojih je 1682. godine otok Vrgadu kupila obitelj Damiani (Damjanovići) s otoka Brača. Oni su dobili titulu “Conti di Vergada” pa su se tu i preselili.

U uvali Pržina još danas postoje ostaci pregradnog zida solane. Prema povijesnim izvorima znademo da su Vrgadini bili obvezni zadarskim priorima davati devet mjera soli po kući.

Vrgada povijest 03

Ispod uzvisine od 115 m s ostacima stare rimsko – bizantske Gradine, locirana je u udolini Kneževa palača – Kontov palac, dvorac knezova Damiani. Na zapadnom zidu palače sačuvan je glagoljski natpis iz 1707. godine – Don P.P.P. Od nekadašnje palače postoje samo ostaci vanjskih zidova i kapelica Gospe od Zdravlja.

Kad je konte s članovima svoje obitelji zauvijek napuštao otok, uzeo je sa sobom i Gospinu sliku. No, učinila je takva bura da brodom nije mogao preko mora. I u drugom pokušaju također je uzeo sa sobom sliku, ali se digla još jača bura pa je ostao na Vrgadi. Uspio je otploviti tek u trećem pokušaju, kad je Gospinu sliku vratio na oltar u kapelici.